Dosadašnja znanstvena istraživanja dokazuju da hranjive tvari koje unosimo prehranom utječu na kemijski sastav mozga, funkciju živčanog sustava i raspoloženje. Raspoloženje čine brojne emocije koje su sastavni dio ljudske prirode kroz povijest od nastanka ljudske vrste sve do danas. Hrana sadrži važne nutrijente potrebne za sintezu kemijskih spojeva koji sudjeluju u procesu nastanka emocija. Neurotransmiteri su ključna tema ovog rada kao jedni od najvažnijih kemijskih spojeva u tijelu jer prenose živčane impulse između neurona čime sudjeluju u stvaranju emocija. Zbog međuodnosa hrane i živčanog sustava pojavljuje se nova disciplina u gastronomiji; neurogastronomija koja proučava način na koji mozak stvara percepciju okusa i kako stavlja hranu u službu emocija što je ujedno i predmet istraživanja ovog rada. Predmet završnog rada je definiranje odnosa hrane i emocija, odnosno proučavanje zakonitosti neurogastronomije kao još uvijek nedovoljno istražene znanstvene grane, ali i sve većeg trenda u gastronomiji. Osnovni cilj ovog rada je proučiti znanstvene aspekte gastronomije na temelju dosadašnjih istraživanja iz područja neurogastronomije i utvrditi značaj odnosa hrane i emocija. Metodom preglednog istraživanja sakupljene su informacije iz stručne literature koje u radu objašnjavaju pojmove i vrste emocija, percepciju hrane kroz osjetila te neurogastronomiju sa ciljem predočenja utjecaja hrane na emocionalno stanje pojedinca. Konačno, istražuje se primjena neurogastronomije u gastronomskom poslovanju uz prikaz primjera iz prakse